Rano otkrivanje premalignih promena spoljašnjih genitalija, usmine i grlića materice

Pregled ginekologa najmanje jednom godišnje s ciljem ranog otkrivanja karcinoma, kako grlića materice, tako i cele genitalne regije treba da obuhvati:

  • spoljašnji ginekološki pregled kojim se stiče uvid u stanje spoljašnjih ginekoloških organa, i eventualna biopsija svih makroskopskih i mikroskopskih promena koje su primećene vulvoskopijom/vaginoskopijom (pregledom vulve i vagine pod određenim uveličanjem)
  • kolposkopija i PAPA test su dve neodvojive dijagnostičke procedure koje omogućavaju otkrivanje i stepenovanje eventualnih premalignih ili malignih promena grlića materice, vagine i vulve, uz proveru promena biopsijom.
  • uzimanje briseva sa grlića matericeza laboratorijsko ispitivanje na prisustvo različitih mikroorganizama – virusa, bakterija, gljivica, koji mogu izazvati uporne infekcije, što je jedan od glavnih faktora rizika pojave displastičnih promena na grliću materice.
  • edukaciju i savetovalište– pacijent se informiše o bolesti, faktorima rizika, prevenciji, dijagnostičkim procedurama i mogućnostima lečenja.

Prosečna starost u kojoj se otkriva invazivni karcinom grlića materice je od 48 do 52 godine, a karcinom in situ (na nivou ćelije) 35 godina. U novije vreme jasno se uočava da su incidenca i mortalitet od karcinoma grlića materice, naročito kod mladih žena ponovo u stalnom porastu. Takođe, ne treba zaboraviti i starije pacijentkinje (pacijentkinje u postmenopauzi i senijumu, starije od 60 – 70 godina) kod kojih je incidenca karcinoma vulve nešto veća, te je jako važno da žene iz ove rizične grupe i dalje redovno posećuju ginekologa.